Osijek, 15, siječnja 2025.
Hrvatska 15. siječnja obilježava dva važna događaja iz svoje novije povijesti. Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Prije 33 godine, u jeku Domovinskog rata, našu zemlju priznalo je svih 12 članica tadašnje Europske zajednice i još nekoliko država.
Bio je to dan za pamćenje. Dan uklesan u hrvatsku povijest. 15. siječnja 1992. kada je trećina zemlje bila okupirana, kada je na bojišnicama odjekivalo oružje, kada se tražila sigurnost u skloništima – stigla nam je potvrda državnosti – međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Ulazak u tu novu realnost bio je tek početak dugog puta.
Šest godina poslije na isti dan stavljena je točka na proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Stvoreni su uvjeti za mirnodopski život u cijeloj državi. Unatoč strašnim ratnim traumama – u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja koja je trajala sve do 15. siječnja 1998., kada je završena mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavnopravni poredak naše zemlje vraćen i posljednji okupirani dio teritorija, nije bilo žrtava. Nije ispaljen nijedan jedini metak.
Hrvatska je istočne granice vratila bez ispaljenog metka
Proces mirne reintegracije počeo je 1996. i u te dvije godine Hrvatska se bez ispaljenog metka vratila u svoje granice, povukle su se okupatorske snage i započeo je povratak prognanika.
Obljetnica je posebno svečano obilježena u Osijeku tribinom: “Mirna reintegracija – pobjeda razumom” u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije u organizaciji Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.
Uspjeh mirne reintegracije ne vrednuje se kao vojne akcije
Mirnom reintegracijom hrvatsko je Podunavlje uspješno vraćeno u ustavno-pravni poredak Hrvatske bez žrtava, ali to se postignuće ne vrednuje ni približno kao vojne akcije Bljesak i Oluja, rečeno je na tribini koju je organizirala Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH).
– Sve ove godine mirna reintegracija se stavlja pod tepih, jer je valjda bila na jeftin način postignuta, a ostvaren je isti rezultat kao s akcijama Bljesak i Oluja, ali bez žrtava, rekao je predsjednik ZP OBŽ Branko Pek na tribini posvećenoj 27. godišnjici završetka procesa mirne reintegracije.
– Kada je predsjednik Franjo Tuđman donio odluku da se krene s procesom mirne reintegracije nitko nije vjerovao da je to moguće provesti, čak niti većina ministara u tadašnjoj Vladi. Srbi su nas optuživali da favoriziramo Hrvate, a Hrvati da favoriziramo Srbe. Bilo je teško raditi jer hrvatski pravni sustav nije bilo moguće implementirati, zato mi je drago da je pobijedio razum, ustvrdio je Joško Morić, u to vrijeme pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja.
Model prijelazne policije se koristi u kriznim žarištima u svijetu
– Povukli smo sve naoružanje iz područja, uspostavili prijelaznu policiju koja je osiguravala mir i red, krenuli s pilot projektom povratka, uvodili polako institucije i kunu kao platežno sredstvo. Proveli smo lokalne izbore, što znači da su ljudi koji su namjeravali ostati u Podunavlju, a tu prije svega mislim na srpsku manjinu, morali uzeti dokumente i prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i ponašati se kao lojalni građani. Svi oni koji nisu željeli ostati mogli su kroz Agenciju za promet nekretnina riješiti svoje stambeno pitanje, objasnila je Vesna Škare Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije.
Dodala je kako se danas se u kriznim žarištima u svijetu često koristi model prijelazne policije, što je bio hrvatski model koji traže na Kosovu, u Ukrajini, Armeniji i drugdje.
Nada Arbanas, koja je u procesu mirne reintegracije bila pročelnica županijskog Ureda za prognanike i izbjeglice, podsjetila je kako je u Osječko-baranjskoj županiji bilo oko 45.000 prognanika.
– U jednom trenutku povratak je bio 95 posto, nažalost, obnova je dugo trajala što je odagnalo brojne prognanike od ostanka u tim područjima. Proces mirne reintegracije nije bio miran već često nepredvidiv i bolan u kompromisima, ali željelo se postići da se svaki prognanik vrati i u tome smo uspjeli, dodala je.