Dan dubrovačkih branitelja 2020.
Povodom ovogodišnjeg Dana dubrovačkih branitelja, u tvrđavi Imperijal održala se virtualna prezentacija idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i prijedloga namjene prostora tvrđave Imperijal na Srđu.
Važnost ove prezentacije i buduće implementacije ideja i rješenja za budući Muzej Domovinskog rata i mirne reintegracije u Osijeku bio je razlog posjeta Dubrovniku.
Prezentaciji se održala online sklopu programa ‘Tvrđava Imperijal nekad – danas – sutra’. uz dozvoljeni broj nazočnih shodno protuepidemijskim mjerama. U prezentaciji je sudjelovala ravnateljica Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Varina Jurica Turk, Mišo Đuraš, viši kustos Muzeja, dubrovački branitelj i dragovoljac Domovinskog rata te Petrica Balija, diplomirana inženjerka arhitekture koja je ujedno autorica idejnog arhitektonskog rješenja budućeg stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal.
Nova idejna muzeološka koncepcija stalnog postava u skladu je s odlukom Grada Dubrovnika koju je 2018. godine dodijelio prostore u prizemnim zapadnim centralnim prostorima Tvrđave Imperijal Muzeju Domovinskog rata, a jednako tako i u skladu s novonastalom situacijom, odnosno odlukom Gradskog vijeća o raskidanju koncesije s dosadašnjim koncesionarom i povratkom tvrđave u ruke grada.
Muzeološka koncepcija koja se prostire na 330 metara kvadratnih, izrađena je također u skladu s odlukama Grada Dubrovnika i sa Zakonom o muzejima i s pravilnikom o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, njihov rad i smještaj muzejske građe i dokumentacije.
– U prvoj lađi se prezentira sama tvrđava, a naglasak je na ratnim zbivanjima iz 1991. godine premda pruža širi povijesni kontekst s početka 19. stoljeća.
Virtualna prezentacija ‘Tvrđava Imperijal nekad – danas – sutra’ održana je danas u utvrdi, a tom su prilikom ravnateljica Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik Varina Jurica Turk, viši kustos Muzeja Mišo Đuraš i autorica idejnog rješenja Petrica Balija predstavili budući koncept Muzeja koji bi trebao biti tematski podijeljen po lađama od kojih bi svaka trebala pričati svoju priču.
PRVA LAĐA
U prvoj lađi se prezentira sama tvrđava, a naglasak je na ratnim zbivanjima iz 1991. godine premda pruža širi povijesni kontekst s početka 19. stoljeća. Na samom ulazu su postavljene i potresne fotografije tvrđave nakon raketiranja 1991. godine.
DRUGA LAĐA
U drugoj lađi su prikupljeni materijali koji naglasak stavljaju na Domovinski rat i uzroke kako je do njega došlo. Kako je rečeno na prezentaciji, cilj je informirati posjetitelja o tome kako je Hrvatska izglasala svoju neovisnost po pravu koju je imala Ustavom, kako je na nju izvršen agresorski napad dok je realno bila bez vojske i bez mogućnosti vojne obrane. U sklopu lađe također je prikazan početak agresije kroz filmove i projekcije.
TREĆA LAĐA
U trećoj lađi fokus se stavlja na sam tijek ratovanja tako da je na podu prikazan reljef tadašnje Općine Dubrovnik uz multimedijalne projekcije. Na mjestu volta obješena su eksplozivna sredstva, a u lađi se nalazi i reljef užeg područja Grada koji stavlja naglasak na grad pod opsadom.
ČETVRTA LAĐA
četvrta lađa se odnosi na ratne predmete, od zapovjednog stola, ratnih karti, dokumenata, preko uniformi, do oružja. Logičan je to slijed s obzirom na to kako je lađa u ratu služila kao operativna dvorana obrane i zapovjedništva 163. brigade. Također, u njoj su izloženi podaci o poginulima, nestalima, zarobljenima…
PETA LAĐA
Završna lađa nosi dvije snažne poruke koje se posjetitelju koje se prenose na emotivnoj razini i minimalno su opterećene informativnim sadržajima. Podijeljena je koso postavljenim zidom, a u prvi dio se ulazi kroz portal eksplodiranih fragmenata kuća, domova… Na desnom zidu prostorije rupe su od granata i metaka, kroz koji se gledaju slike rata. Na lijevom kosom, tamnom zidu urezana su imena svih poginulih branitelja i civila.
Iz te tamne prostorije se izlazi na svjetlo, a na zidu se može vidjeti projekcija hrvatske zastave koja se vijori, a dalje se pušta pogled na slobodni Dubrovnik. Također, prikazan je i natpis kako se sloboda ne prodaje ni za sva blaga svijeta.
Prostor je usmjeren na prozor koji je završna točka postava i s njega se pušta pogled na slobodni grad Dubrovnik – rekla je Balija.
„Tvrđava Imperijal nekad – danas – sutra“ Prezentacija Idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik https://www.facebook.com/MUZEJ/videos/138940114395463/
Muzej raste i razvija se
Mišo Đuraš, viši kustos Muzeja, dubrovački branitelj i dragovoljac Domovinskog rata rekao je među ostalim da je u ovih 12 godina Muzej posjetilo preko 800 tisuća posjetitelja.
-Upoznali su se s herojstvom grada, njegovih građana i na koji su način dali ogromnu žrtvu za stvaranje samostalne i suverene hrvatske države. To neće biti zaboravljeno. Muzej raste i razvija se, ispravljamo nedostatke, utvrđujemo povijesne činjenice i povijesnu sliku – istaknuo je Đuraš.
-Ovo su idealni prostori za ispričati nevjerojatnu priču u kojoj je dobro, zajedništvo i svi lijepi osjećaji pobijedili silu i očuvali slobodu Dubrovnika. Muzej kao živa ustanova omogućuje da sačuvamo dokumente i sjećanja na te dane, obradimo i dođemo do dugo željene i još uvijek u punoj mjeri neutvrđene istine na ovom području u vrijeme srpsko crnogorske agresije i Domovinskog rata – rekao je Đuraš.
Prije nego su predstavljena rješenja, Jurica Turk se vratila u prošlost i prisjetila najvažnijih događaja iz života Muzeja od njegovog ulaska u tvrđavu Imperijal 2008. sve do 2016. i osnivanja Muzeja pa do 2020. godine. Idejna muzeološka koncepcija stalnog postava u dokumentu bit uskoro i na web stranici Muzeja.
Nakon ove izvanredne virtualne prezentacije ispred Spomen križa na Srđu, simbolu obrane grada Dubrovnika predsjednik Heroja Osijeka zapalio je svijeću u znak dubokog pijeteta za sve žrtve branitelja i građana tijekom opsade i herojske obrane.
Posebno treba naglasiti da je program obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja 2020. započeo u petak 4.12. satom povijesti u dubrovačkim školama na temu dubrovačkih branitelja i Domovinskog rata, u organizaciji Grada Dubrovnika i HVIDRA-e, koji se zbog epidemioloških mjera priređen se na daljinu putem platforme Zoom i to u dva termina jutarnjem i poslijepodnevnom.