Vukovar, 08. lipnja 2024.

U Palači Srijem sjedištu Vukovarsko-srijemske županije danas je održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog Zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

Na konferenciji su, kao izaslanici premijera, predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednika vlade i ministra hrvatskih branitelja te ministra vanjskih poslova sudjelovali državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović, saborski zastupnik Nikola Mažar, Ivica Akmadža i Vanda Babić-Galić i brojni drugi uzvanici.

” Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala je pokrenuti tužbu protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije. Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona”.

“Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima” – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati. “Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti” – naglasio je Čačić.

Na kraju konferencije izaslaniku predsjednika Vlade uručeni su zaključci 4. konferencije upućeni hrvatskoj Vladi. Među njima navodi se potreba stavljanja izvan snage Erdutskog sporazuma, potpisanog u studenom 1995., između predstavnika vlade i lokalne srpske zajednice, mogućnost donošenja cjelovitog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, poziv da se izvan snage stavi odluka o privremenoj međudržavnoj granici, koja se proteže sredinom Dunava, a koju je u vrijeme mirne reintegracije donio general Klein, privremeni upravitelj, te da se odmah pokrene rad međudržavne komisije.

Vaša sudbina je u vašim rukama!

Važno je sjetiti se kako je na današnji dan prije 27 godina u Vukovar iz Zagreba stigao “Vlak mira” sa prvim predsjednikom RHi brojnim dužnosnicima, predsravnicima 21 županije, članovima diplomatskog zbora i novinarima. Dr. Franjo Tuđman obraćajući se okupljenima ispred hirošimske panorame razorenog željezničkog kolodvora pozvao je na praštanje jer pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi, niti je želio ovdje u Vukovaru. Dolazak u Vukovar, simbol hrvatske patnje, otpora, težnji za slobodom i povratkom na istočne granice, na Dunav, znak je naše odlučnosti, da želimo mir, pomirbu i da više nikad ne dopustimo ono što nam se dogodilo.