Osijek, 03. veljače 2024.

Nacija, nacionalne zajednice i nacionalni identiteti moderni su fenomeni. Nacija je etnička, politička i kulturna zajednica, povijesno oblikovana u različitim okolnostima i uvjetima na osnovi jezika, teritorija, tradicije, ekonomskog života, vjere, bitno prožeta težnjom za zajedničkom pripadnošću i vlastitom državno-političkom organiziranošću i suverenitetom.

Popis hrvatske nematerijalne kulturne baštine je škrinja blaga u koju moramo zaviriti kako bismo svojim gostima mogli pokazati sve vrijednosti naše tradicije i ljepotu baštine. Voljeti svoje ljepote kojima smo okruženi, tradiciju koju smo naslijedili. a poštovati tuđe, temelj je dobrog gostoprimstva.

Od Ljelja iz Gorjana (2009.), Bećarca (2011.) posljednje nematerijalno hrvatsko dobro upisano na UNESCO-voj listi je tradicija uzgoja lipicanaca u studenom 2022. godine, kao 18. zaštićeno svjetsko nematerijalno dobro iz Hrvatske.

Pokladne svečanosti “buše i bušari” diljem Slavonije dobile su u nekoliko posljednjih “zdravih” godina posebni zamah i postaju mjesta hodočašća brojnih nacionalno svjesnih građana, znatiželjnika i turista. Sve do korizme diljem Slavonije njeguje se i običaj pokladnog jahanja. U osječkom prigradskom naselju Tenji  i ove veljače okupilo se čak šezdeset jahača i konjogojaca s istoka Hrvatske te njihovih gostiju. Prikazom pokladnih jahača u bogatim slavonskim narodnim nošnjama, bilih i vranih lipicanaca, na koje možemo biti iznimno ponosni, promoviraju se stari slavonski običaji. šokačke pjesme, tradicija i bogatstvo Slavonije. Na postajama vrijednih domaćina koje obilaze konjanici diljem sela stolovi su prepuni slavonskih delicija: pečene slanine i kobasice, kotlovine, sireva, slavonskih kolača od salenjaka do gužvare, brojnih drugih autohtonih namirnica te kuhanog vina i rakije koja liječi sve bolesti.

Kada konjanici zapjevaju “Slavonijo dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje” srca svih Slavonaca i hrvatskih domoljuba postaju veća od kuća, slavonskih sokaka i nepregledne ravnice.

No. pored svih pohvala za očuvanje pokladne tradicije nacionalnog i kulturnog identiteta, koja je sačuvana entuzijazmom, voljom i odvažnošću pojedinaca te ponovno obnovljena ista treba i mora biti zadaća čitavog društva i zajednice. Iznimno je to važno u današnje vrijeme agresije istočnjačke kvazi kulture, kafanskog primitivizma, cajka-narikača i turbo-folka.

Hrvatski nacionalni identitet, koji se kroz bremenitu povijest hrvatskog naroda očuvao do borbe za neovisnost Hrvatske, kada smo smo se konačno izborili za njezinu neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i međunarodno priznanje, postaje nam trajna vrijednost i važan segment održanja i jačanja hrvatske nacije.

Tekst i foto: Zlatko Dernaj